News
Cetvrtak, 23. Juni 2011
Crna hronika
Sana odnijela još jedan mladi život
Irfan Ramic (17) iz Rizvanovica utopio se je danas oko 17 sati u rijeci Sani na Zizinovcu. Lijeva obala Sane izgubila je još jedan mladi život i veliki nogometni talenat. Porodici Ramic želimo u ovim teškim trenucima sabur a Irfanu da dragi Allah podari Dženet.
U Sani se utopio stariji muškarac
Nepoznati muškarac, star oko 60 godina, utopio se u utorak u rijeci Sani, rekla je patolog Opce bolnice Prijedor Nikolina Balaban. Rijec je o zadesnoj smrti utapanjem, a ne o samoubistvuc, kaže Balaban. Ona je dodala da je smrt nastupila oko 18.30 sati i da slijedi postupak identifikacije.
Prema nezvanicnim informacijama, stradali muškarac kretao se uz pomoc štake uz obalu rijeke. Ostavio je štaku, skinuo se i krenuo da pliva, a malo potom i zaronio. Momci koji su se nalazili u blizini primijetili su da ovaj covjek duže vrijeme ne izranja, a onda i da pluta po vodi. Izvukli ga iz rijeke, ali on vec tada nije davao znake života.
Poginuo biciklista iz Prijedora
Biciklista iz Prijedora smrtno je stradao sinoc na magistralnom putu Prijedor-Bosanski Novi , u naselju Raškovac.
U ovoj saobracajnoj nesreci, do koje je došlo oko 20.20 sati, ucestvovalo je putnicko motorno vozilo marke “volkswagen touareg”, kojim je upravljalo J.T. (1959) iz Zagreba i biciklista T.C.(1941).
Po nalogu dežurnog tužioca Okružnog Tužilaštva Banja Luka podrucna kancelarija Prijedor, uvidjaj na licu mjesta su obavila ovlaštene službene osobe za bezbjednost saobracaja.
Tužilac je naredio da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere na utvrdjivanju uzroka ove saobracajne nesrece te da se izvrši obdukcija tijela nastradalog, saopceno je danas iz Okružnog tužilaštva Banja Luka.
Avaz
Srijeda, 8. Juni 2011
Nastavljeno sudjenje za zlocin na Koricanskim stijenama
Na sudjenju za zlocine na Koricanskim stijenama, svjedok odbrane rekao je da optuženi Petar Civcic i Saša Zecevic nisu bili u pratnji konvoja, kojim su civili iz Prijedora prebaceni u Travnik u augustu 1992. godine, javio je danas BIRN-Justice Report.
Milovan Djurdjevic, vozac jednog od kamiona u konvoju kojim su civili nesrpske nacionalnosti u augustu 1992. prevoženi iz Prijedora, kazao je da u pratnji konvoja nije primijetio Civcica i Zecevica, koje je poznavao od ranije.
Civcica nisam vidio i vjerujem da taj momak nije bio tu. Znam i Zecevica, komšije smo i nisam ga vidio, jer nije bio tu, rekao je Djurdjevic.
Za ucešce u pratnji konvoja s više od 1.000 civila koji je 21. augusta 1992. godine iz Prijedora išao prema Travniku, te izdvajanju i ubistvima oko 200 muškaraca na Koricanskim stijenama, Tužilaštvo BiH tereti, uz Civcica i Zecevica, Radoslava Kneževica, Marinka Ljepoju i Branka Topolu.
U optužnici se navodi da je Civcica bio komandir Prvog odjeljenja Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, Zecevic, Ljepoja i Kneževic pripadnici voda, dok je Topola bio pripadnik Teritorijalne odbrane (TO).
Odgovarajuci na pitanje Vesne Jesenkovic, predsjedavajuce Sudskog vijeca, svjedok Djurdjevic je kazao da je u svakom autobusu i kamionu konvoja bio po jedan pratilac, ali da on nije mogao vidjeti svakog pratioca u vozilima.
Djurdjevic je rekao da je vidio razdvajanje vojno sposobnih mušakaca od žena, djece i staraca.
Vidim izvode ljude i ti ljudi ulaze u jedan odvojeni autobus. Nisam gledao ko ih izvodi. Iz mog kamiona nisu izvodili, kod mene su bile žene i djeca i poneki starac, prisjetio se Djurdjevic.
Enes Džaferagic, drugi svjedok odbrane Petra Civcica na ovom rocištu, kazao je da je njega i druge civile iz pokvarenog autobusa spasio izvjesni Mile, pratilac autobusa.
Mile je bio pratilac drugog autobusa nakon što nam se prvi dva puta kvario. Ušli smo u drugi, ali se i drugi pokvario u šumi i Mile je s nama bio cijelu noc i on nas je spasio od vojnika sa kokardama koji su dolazili do autobusa, rekao je Džaferagic.
Nastavak sudjenja zakazan je za 16. juni.
Avaz
Srijeda, 8. Juni 2011
Pelaku i Kadiricu po 20 godina zatvora zbog ubistva
Amir Kadiric (38) i Adis Pelak (26) iz Prijedora osudjeni su juce u banjaluckom Okružnom sudu na po 20 godina zatvora zbog teškog ubistva Besima Hodžica (26) iz Sanskog Mosta.
Presudu je izreklo Vijece trojice kojim je predsjedavala sudija Vesna Stankovic-Cosovic. Prema navodima u presudi Pelak i Kadiric su ubili Besima Hodžica 3. jula prošle godine oko jedan cas zaseoku Sredice nedaleko od sela Bišcani kod Prijedora.
Prije toga su 2. jula u vecernjim casovima sa Besimom i njegovim prijateljem Alijom Kava Murom iz Iraka dogovarali da im obezbijede djevojke za provod. Bili su u kaficu „Alkona“ u Prijedoru odakle su prvo odveli Besima i rekli mu da su našli djevojke. Kava Muru su rekli da ih saceka da ce doci po njega.
Navodi se da su Pelak i Kadiric željeli da otmu novac od Besima i „audi“ koji je vozio Mur, zbog cega su ih i razdvojili. Hodžica su odveli u zaselak Sredice blizinu naselja Bišcani kod Prijedora, gdje su ga ubili, potom vezali za automobil i vukli do rijeke Sane i njegovo tijelo bacili na obalu. Udarili su ga najmanje deset puta auto-dizalicom u glavu, a smrtonosna povreda bila je lom ceone kosti.
Obrazlažuci presudu Stankoviceva je kazala da sudsko vijece smatra da je tužilaštvo u cjelosti dokazalo da su Pelak i Kadiric iz koristoljublja i na podmukao nacin ubili Hodžica, a imali su namjeru i da ubiju Alija Kava Mura iz Iraka koji je bio sa Hodžicem.
Sud smatra da su oni su od pocetka susreta sa Hodžicem i Kava Murom skovali plan da ih ubiju kako bi se domogli novca i automobila koji je imao Kava Mur. Pocinili su teško ubistvo iz koristoljublja na krajnje podmukao nacin – kazala je Stankoviceva.
Ona je naglasila da je sudsko vijece prilikom izricanja kazne kao otežavajuce okolnosti kod optuženih cijenio njihovu upornost u izvršenju djela, svirep i podmukao nacin ubistva.
Sud nije mogao vjerovati iskazima optuženih koji su krivicu prebacivali jedan na drugog. To su uradili kako bi umanjili odgovornost – rekla je Cosovic.Rodbina ubijenog Hodžica istakla je da su zadovoljni ovom presudom.Tast ubijenog Ramiz Avdic je istakao da su tužilaštvo i sud u ovom slucaju dobro i pošteno uradili posao.Kolike god kazne da su izrecene, one nece vratiti Besima, ali ipak smo zadovoljni – kazao je Avdic.
Sudsko vijece produžilo je pritvor Pelaki i Kadiricu koji može trajati do upucivanja na izdržavanje kazne.
Sudija banjaluckog Okružnog suda Vesna Stankovic-Cosovic nije dozvolila slikanje izricanje presude optuženih Amira Kadirica i Adisa Pelaka, iako je pismeni zahtjev na vrijeme upucen Okružnom sudu. Svoju odluku nije obrazložila.
Glas srpske
Ponedeljak, 30. Maj 2011
Pokušaj oslobadjanja Prijedora
U ranim jutarnjim satima, gradjane grada Prijedora je iz sna probudila jaka pucnjava i eksplozije koje su dopirale iz zapadnog dijela grada zvanog “Stari Grad”.Naime branioci grada Prijedora združenim snagama na celu sa Slavkom Ecimovicem pokušali su posljednjim snagama osloboditi voljeni grad.Do odluke za oslobadjanje grada doslo je nakon nezapamcenih zlocina srpskih paravojnih formacija u Kozarcu i Hambarinama.U noci na 30 Maj 1992 prelaze rijeku Sanu i krecu u pravcu policajske postaje.Protiv stotinu puta bolje nauružanog okupatora ova akcija je unaprijed osudjena na neuspjeh.Lokalna postaja “Radio Prijedor” je priopcavala poruke tzv. “Kriznog štaba srpske opštine Prijedor” da je pocinjen oružani napad na grad Prijedor i na srpski narod te da se vode borbe sa “ustaško - muslimanskim” snagama. Svakih 5 minuta vremena upucivana su nova i nova priopcenja ali su sva ona zapocinjala sa sloganom: “SRPSKI NARODE! DALI SI SVJESTAN LICEMJERSTVA TVOJIH KOMŠIJA, MUSLIMANA I HRVATA? DA LI SI SVJESTAN, SRPSKI NARODE, JAME KOJU SU VAM PRIPREMILE VAŠE KOMŠIJE MUSLIMANI I HRVATI? SADA JE KONACNO JASNO DA S NJIMA ZAJEDNICKOG ŽIVOTA NEMA!”
Putem radija su pozivani “svi gradjani” koji su lojalni “Republici srpskoj” da na svojim kucama i stanovima izvjese bijele krpe te da se okupe ispred zgrade u kojoj se nalazila lokalna postaja “Radio-Prijedor”.Pripadnici 43 mtbr (motorizirno tenkovska brigada) bivše “JNA”, su se kretali tenkovima kroz grad Prijedor, po ulici Mire Cikote u pravcu Partizanske ulice na koju su ispaljivali granate. U Partizanskoj ulici toga dana je smrtno stradao i ranjen veliki broj civila, a uništeni su stambeni i gospodarski objekti. Nakon razaranja Partizanske ulice tenkovskim granatama su razarani stambeni i gospodarski objekti (samo oni koji su u vlasništvu Bošnjaka) u ulici Muharema Suljanovica.Cijelokupan telefonski i putni promet izmedju podrucja opcine Prijedor i ostalog dijela svijeta je u totalnom prekidu. U gradu Prijedoru su srpske vlasti opcine Prijedor, u prijepodnevnim satima, organizirale konvoj od oko 70 autobusa u kojima su se nalazili gradjani (civili, muškarci, hrvatske i bošnjacke nacionalnosti) grada Prijedora, koje su uhitili pripadnici srpskih snaga. U svakom autobusu je bilo smješteno oko 80 osoba. Konvoj autobusa sa uhicenicima je odvezen u krug logora “Omarska”. Po dolasku u krug logora “Omarska”, uhicenim civiliam je zapovjedjeno da iz autobusa izlaze u skupinama od po 5 osoba. U jednom trenutku je uniformirana (uniforma bivše “JNA”) i naoružana osoba pucala iz automatske puške na skupinu uhicenika koji su izašli iz autobusa. Tom prilikom je ubijeno 8 a ozljedjen veci broj osoba. Ubijeni su: Asmir Garibovic, Abdulah Muranovic, Asaf Muranovic, Abdulah Ramic, Muhamed Ramic, Emir Zjakic i još dvije osobe koje su po nacionalnosti Albanaci a živjeli su u gradu Prijedoru.Pripadnici srpskih snaga (medju kojima i pripadnici tzv. “Suha rebra” koji su sa podrucja opcine Bosanski Novi) proveli su u prijedorskom naselju Stari Raškovac tzv. “akciju cišcenja”. Tom prilikom su uhitili i u naselje Skela “skupili” veliki broj civila, mješatna naselja Stari Raškovac. Iz naselja Skela su u logor “Trnopolje” odvezena dva autobusa u kojima su se nalazile žene i djeca, mještani naselja Stari Raškovac, a tri autobusa sa muškarcima iz naselja Stari Raškovac su odvezena pred zgradu prijedorske policije gdje su ih fizicki maltretirali i zlostavljali dvojica uniformiranih prijedorskih Srba; Zoran Žigic zvani “Žiga” i Zoric zvani “Veseli”. Istog dana, navedena skupina civila je odvezena u logor “Omarska”.
Mrtva tijela ubijenih Hrvata i Bošnjaka su prikupljana na gradskom teniskom igralištu. Na toj lokaciji su prikupljana tijela ubijenih, od 30.05. do 10.06.1992.
Cetvrtak, 26. Maj 2011
Uhapsen ratni zlocinac Ratko Mladic
Bezbjednosno Informativna agencija danas u jutarnjim satima uhapsila je Ratka Mladica. Mladic je uhapšen u Lazarevu kod Zrenjanina, a koristio je lažna dokumenta pod imenom Milorad Komadic.
Kako "Blic" saznaje Ratko Mladic je agentima BIA odmah priznao da je to on. Takodje, Mladic je prilikom hapšenja bio vrlo kooperativan. Ratko Mladic nedavno je imao najmanje jedan moždani udar. On se nalazi u teškom zdravstvenom stanju. Izvor "Blica" kaže da zbog posljedica šlaga on ne može da pomjera ruku.
U Beogradu i na cijeloj teritoriji Srbije podignut je stepen bezbjednosti nakon hapšenja haškog optuženika Ratka Mladica i u prestonici nece biti dozvoljena okupljanja.
Petak, 20. Maj 2011
Tužna vijest
Sa tugom i bolom obavještavamo rodbinu, prijatelje i komšije da je juce 19.05.2011 na Ahiret preselila Aida Karahodzic u 24 godini zivota.
Ožalošcenoj rodbini da Allah Dz.S. sabur podari a Aidu Dženetom da nagradi.
Rahmetullahi Alejhi Rahmeten Vasiah.
Petak, 20. Maj 2011
Sedam godina od smrti Amine Šabanagic: Ubica još nije otkriven
U Sanskom Mostu jucer su kao i proteklih sedam godina osvanuli plakati s likom Amine Šabanagic, koja je prije sedam godina svirepo ubijena. Tada 21-godišnja recepcionerka u hotelu "Sanus" pronadjena je 20. maja u jutarnjim satima zadavljena u potoku iza muslimanskog gradskog mezarja Greda, svega 300 metara daleko od kuce u kojoj je živjela s roditeljima i dvije sestre.
I osim opsežnih istraga koje su vodile sve policijske strukture FBiH s Tužilaštvom USK na celu, kojima je, navodno, obuhvaceno nekoliko stotina osoba, brutalni ubica nije otkriven.
Kantonalni tužilac Husein Huzeirovic, koji je prije sedam godina zapoceo istragu, nije je nikada dovršio. U medjuvremenu je imenovan za šefa Odjela za privredni kriminal Tužilaštva USK. Huzeirovic tvrdi da i dalje intenzivno radi na ovom slucaju.
Uradili smo više od 200 DNK ne samo u Sanskom Mostu nego na podrucju cijele države. Cak smo provjeru jednog DNK nalaza uradjenog kod nas, koji je s velikim stepenom vjerovatnoce upucivao na moguceg pocinioca, slali na dodatnu provjeru u Madrid u najsavremeniji španski DNK laboratorij, odakle je stigao negativan odgovor - istice on.
Brojne špekulacije o mogucem ubici medju Sanjanima nisu prestale do danas. Tome su doprinosile i nezvanicne informacije od policijsko-tužilackih struktura o obostranim greškama. Tako je, navodno, u registru pocetnickih grešaka u istrazi nevjerovatna pocinjena od obducenta koji je zadavljeno tijelo Amine Šabanagic prije obdukcije dao detaljno oprati, cime su uklonjeni izuzetno bitni tragovi o mogucem ubici.
U Tužilaštvu USK tvrde da je ovo neriješeno ubistvo kao jedan od najsloženijih slucajeva stalno aktuelno.
Pet mjeseci nakon dženaze Amine Šabanagic roditelji Mirsad i Zekija uputili su javno pismo svima koji mogu pomoci da se ubica njihove kcerke privede pravdi. Ostavili su brojeve telefona, adresu stanovanja, e-mail, ponudili novcanu nagradu... Na 11. novembar 2006., kada je Amina trebala napuniti 23 godine, roditelji i starija sestra Armina uputili su pismo bh. medijima.
Pitamo se kako ubica danas živi, kako ga savjest služi, kako svakog dana, kada ustane, gleda svoje krvave ruke kojima je neciju mladost uništio, a porodici ostavio nenadoknadiv gubitak i bol - pisalo je u ovom pismu u kome je na kraju stajalo kako vjeruju da je u kobnoj noci postojao barem jedan svjedok monstruoznog zlocina.
Avaz
Utorak, 10. Maj 2011
Odata pocast žrtvama bivšeg logora Omarska
U organizaciji Saveza logoraša BiH, jucer je u Kozarcu polaganjem vijenaca na spomen-obilježje stradalim Kozarcanima i obilaskom bivšeg logora Omarska, u kojem je u ljeto 1992. godine od oko 3.300 zatocenih bošnjackih i hrvatskih civila njih više od 700 ubijeno, obilježen 9. maj, Dan logoraša BiH i Dan pobjede nad fašizmom.
S crvenim gerberom za reverom i pod jakom policijskom pratnjom, nekoliko stotina preživjelih logoraša, clanova porodica ubijenih, predstavnika Saveza logoraša BiH, udruženja logoraša "Prijedor 92" i "Kozarac" iz Kozarca i "Žene u crnom" iz Beograda u Omarskoj su kod zloglasne "bijele kuce" porucili da se ovakva užasna mjesta moraju posjecivati i obilježiti izgradnjom memorijalnog centra.
Satko Mujagic, preživjeli logoraš Omarske, sa mnogo emocija pozdravio je one koji su u Omarsku došli iz Srbije, rekavši da "oni svojim primjerom pokazuju svom, ali i drugim narodima u BiH da se u ovoj zemlji može zajedno normalno živjeti".
Izgradnju memorijalnog centra u Omarskoj podržava i Deklaracija o nastavku borbe protiv fašizma, koju su inicirale "Žene u crnom", Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, radna grupa "Cetiri lica Omarske", grupa "Spomenik" i Centar za ženske studije, a koja je jucer u isto vrijeme procitana u Omarskoj i u Beogradu.
Milica Tomic, clanica radne grupe "Cetiri lica Omarske", kazala je da je Deklaracija podržana i s više od 1.000 potpisa onih koji žele da bivši logor bude obilježen na dostojanstven navin.
Želim da vam kažem da cemo zajedno s vama nastaviti borbu za istinu, istinu o zlocinima koji su pocinjeni i patnjama kroz koje ste prošli - kazala je Tomic i dodala da je akt citanja Deklaracije, kao i skup u Omarskoj, vec pocetak izgradnje memorijala "koji ce jednog dana u Omarskoj sigurno i biti".
Preživjeli su jucer ucenjem Fatihe i minutom šutnje odali pocast ubijenima u Omarskoj i svima onima koji su u proteklom ratu ubijeni na prostoru BiH. Uz njih su, izmedju ostalih, bili i clanovi Predsjedništva BiH Željko Komšic i Bakir Izetbegovic. Na skupu u Omarskoj procitano je i pismo koje je logorašima uputio Ivo Josipovic, predsjednik Hrvatske.
Skup u Omarskoj jucer je protekao bez bilo kakvih incidenata.
Skup u Kozarcu i Omarskoj kod Prijedora jucer je zainteresirao i brojne domace i svjetske medije, tako da su mu osim novinarskih ekipa iz BiH prisustvovale i brojne strane medijske kuce kao što su Deutsche Welle, Reuters, BBC...
Predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirovic jucer je u Omarskoj kazao da se zbog organiziranja skupa nepotrebno digla prašina.
Skupom ne želimo nikoga provocirati. Želimo odati pocast žrtvama Omarske i zahvaljujuci ljudima iz "Arcelor Mittala" Prijedor i MUP-u to nam je i omoguceno. Domacoj i svjetskoj javnosti iz Omarske smo poslali poruku da se zlo koje se na ovom mjestu dogodilo nikada i nigdje više nikom ne smije desiti - kazao je Tahirovic.
Avaz
Foto:M.Duratovic
Utorak, 10. Maj 2011
Grafit u Prijedoru "Incko je mrtav, Cigani i muslimani u logore"
Grafit "Incko je mrtav, Cigani i muslimani u logore" osvanuo je na zidu jedne prijedorske firme, receno je u policiji.
Nepoznati pocinilac grafit je ispisao auto-sprejom na spoljašnjem dijelu betonske ograde firme "Sanprom trejd" u naselju Cirkin Polje, u vlasništvu Sime Švrake.
Krivicno djelo izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti prijavljeno je jucer oko 9.00 sati.
U Prijedoru je jucer obilježen Dan logoraša BiH, u organizaciji Saveza logoraša BiH, a ovaj skup danima je izazivao protivljenje opcinskih vlasti, te predstavnika borackih udruženja.
Avaz
Ponedeljak, 9. Maj 2011
JAVNO OBRACANJE MARKU PAVICU, NACELNIKU OPCINE PRIJEDOR, POVODOM DEVETOG MAJA – DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM I DANA EUROPE
Drugi svjetski rat je osnovom Akta o bezuslovnoj predaji oružanih snaga Treceg Reicha i svih vojski pod njemackom kontrolom završio 8-og maja 1945-te u 23:01 sati, pa je zato 9-ti maj bio prvi dan bez razarajuce rike topova, bez razaranja dobara, bez mirisa baruta i paljevine i bez umiranja.
Tog dana se u Europi prekinulo najvece klanje u istoriji europske civilizacije koju je pokrenula fašisticka ideologija i njen surogat u najsvirepijem njenom obliku – njemacki nacionalsocijalizam.
Tog dana su u Europi prestali progoni drugih i drugacijih!
Tog dana se slavila pobjeda vrijednosti na kojima je utemeljena savremena europska civilizacija.
Zabrinjavajuca je cinjenica da u Bosni i Hercegovini, koja je u Drugom svjetskom ratu dala najveci doprinos u antifašistickoj borbi jugoslovenskih partizana, još uvijek nije donešen Zakon o zabrani rada i djelovanja svih fašistickih i neofašistickih organizacija.
Zabrinjavajuca je cinjenica da u Bosni i Hercegovini slobodno paradiraju pripadnici Ravnogorskog cetnickog pokreta, militantnih vehabijskih grupa, proustaških falangi, a da vlastodršci po cijoj se teritoriji takve pojave dešavaju „mudro šute“.
Povratnike u Prijedor zabrinjava cinjenica da su takve pojave prisutne i u samom Prijedoru, prošlogodišnja šetnja kolone pripadnika Ravnogorskog cetnickog pokreta kroz pješacku zonu u centru grada, a da najodogovorniji ljudi iz same opštine o tome šute........
Vise na Haberu
Behzad Cirkin,
Narodni poslanik u NS RS
Utorak, 3. Maj 2011
Okrugli sto u Kozarcu
Okrugli sto u Kozarcu dana 30.04.2011. godine na temu „SINDIKALNI POKRET U OPŠTINI PRIJEDOR U PROŠLOSTI I SADA“
U prostorijama kozaracke „Kuce mira“ pod pokroviteljstvom National Democratic Institute (NDI) 30.04.2011. godine održan je Okrugli sto na temu „Sindikalni pokret u opštini Prijedor u prošlosti i sada“.
U uvodnom izlaganju Behzada Cirkina, Predsjednika RO SDP BiH regije Prijedor i Narodnog poslanika u NSRS, izražena je višeslojna kompleksnost sadašnje borbe za radnicka prava u kojoj se u prvom planu istice borba za osnovna ljudska prava, tj. pravo na život, pravo na slobodu i pravo na rad. U vrijeme uzavrele referendumske klime u manjem entitetu su sva ta prava po svim njihovim elementima pogažena, pa se vještackim i manipulatorskim referendumskim pitanjima želi skrenuti pažnja gracana manjeg entiteta i cijele Bosne i Hercegovine sa onoga što su kljucni životni problemi u manjem entitetu i nemoci Dodikove vlasti da se konstruktivno uhvati u koštac sa istima.
Na temu „Istorija sindikata u BiH i razvoj sindikalnog pokreta u opštini i regiji Prijedor“ referisao je prof. Hikmet Hadžialagic, a na temu „Radnicka prava u Bosni i Hercegovini sa akcentom na radnicka prava u manjem entitetu“ referisao je Goran Djukic. Kao posebna gošca ovog Okruglog stola iz Sarajeva je stigla Predsjednica Foruma sindikalnih aktivista SDP BiH, drugarica Besima Boric, koja je govorila o „Borbi za pravdu radnicima sada“, to jest o sindikalnoj borbi i nacinu i problemima sindikalnog organizovanja u Bosni i Hercegovini, te aktivnostima Foruma sindikalnih aktivista SDP BiH u pravcu ostvarenja radnickih prava u Bosni i Hercegovini.
Zidovi „Kuce mira“ su prepuni fotografija u proteklom ratu nevino ubijenih Kozarcana, bivših vrijednih radnika kojima je preko noci oduzimano pravo na rad i to samo zbog njihove nacionalne pripadnosti o cemu se kroz sadašnje sindikalno organizovanje i u opštem smislu borbi za radnicka i osnovna ljudska prava jako malo govori. Tim ljudima je oduzeto osnovno ljudsko pravo – pravo na život, a onima koji su preživjeli oduzete su godine neophodne za sticanje prava na zasluženu mirovinu kroz nasilan prekid njihovog prava na rad i sve povlastice koje proizilaze iz samog rada.
Teška politicka situacija u manjem entitetu ne pruža nikakve garancije konstruktivnom rješavanju osnovnih životnih problema svih njenih gradjana.
Doneseni Zakljucci održanog Okruglog stola obavezuju sve ucesnike na aktivan odnos prema svim oblicima sindikalne organizovanosti u pravcu rješavanja nagomilanih problema radnika, kako onih koji jesu u radnom odnosu, tako i onih kojima je nasilno prekinut radni odnos.
Neposredna komunikacija sa aktivnim problemima radnika, kroz sve njihove životne probleme, kako bi se budila gradjanska hrabrost radi efikasnijeg rješavanja ovih i slicnih problema.
Istaknut je primjer radnika prijedorske mesne industrije „Impro“ koja ide u stecajni postupak i cije probleme treba pratiti i pomoci im u njihovom rješavanju. Nakon uobicajenog sivila procedure privatizacije ove, u predratno vrijeme europskih okvira vrijedne prijedorske firme, dešava se isto ono što se desilo i sa „Trgoprodajom“ i sa mnogim drugim respektabilnim prijedorskim privrednim subjektima. Radnici na cestu, rasprodaja dobara firme u bescijenje, a kusur od svega povlašteni pojedinci nose kuci.
RO SDP BiH Prijedor
Srijeda, 13. April 2011
Saša Zecevic supruzi priznao da je njegova jedinica "pobila muslimane"
U procesu "Koricanske stijene" u Sudu Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Stojka Zecevic je svjedocila u korist supruga Saše Zecevica i rekla da je od njega saznala da su pripadnici njegove jedinice pocinili ubistva na Koricanskim stijenama. Optuženog je upoznala u aprilu ili maju 1992. godine, a on je nakon posla dolazio njenoj kuci, izjavila je.
Dva ili tri dana ga nije bilo. Zvala sam njegovu mamu, ali ni ona nije znala gdje je. Bile smo zabrinute. Došao je sav prljav kod mene i rekao mi: ‘One moje budale su na nekoj cuki pobile muslimane. Dignuti smo svi na noge i otišli smo gore izvlaciti tijela, ispricala je Zecevic.
Za ucešce u pratnji konvoja s više od 1.000 civila koji je 21. augusta 1992. godine iz Prijedora išao prema Travniku te izdvajanju i ubistvima oko 200 muškaraca na Koricanskim stijenama, Tužilaštvo BiH tereti uz Zecevica i Radoslava Kneževica, Marinka Ljepoju, Petra Civcica i Branka Topolu.
U optužnici se navodi da je Civcic bio komandir Prvog odjeljenja Interventnog voda SJB-a Prijedor, Zecevic, Ljepoja i Kneževic pripadnici voda, dok je Topola bio pripadnik Teritorijalne odbrane. Na sudjenju su iskaz dala i tri zašticena svjedoka nesrpske nacionalnosti.
Rekli su da im je optuženi Zecevic pomagao te da nisu culi da je “nešto negativno uradio tokom rata”. Svjedokinja D1 je izjavila da poznaje Zecevica od prije rata te da ga je tokom sukoba 1992. pozvala telefonom i zamolila da je odveze do njenih prijatelja jer se bojala ici sama.
U njega sam imala povjerenje i nikad me nije iznevjerio. Nekad sam ga u sedmici znala nazvati i po nekoliko puta, rekla je zašticena svjedokinja D1, koja je krajem iste godine napustila Prijedor.
Druga zašticena svjedokinja, D3, kazala je da ju je Zecevic u bijelom kombiju u ljeto 1992. odvezao po kcerku kod njenih roditelja u selo u blizini Prijedora.
Zašticeni svjedok D4 je rekao da mu je optuženi nakon rata dolazio u kafanu, gdje su se upoznali.
On je u prijedorskoj policiji bio saobracajni policajac. Niko mi nije zamjerao što se družim s njim, rekao je svjedok dodavši da mu je optuženi Zecevic “znao pomoci za sitne saobracajne prekršaje”.
Nastavak sudjenja zakazan je za 14. april, kada je planirano da s dokaznim postupkom pocne odbrana Radoslava Kneževica, jednog od optuženika.
Avaz
Nedelja, 10. April 2011
BiH rekorder u regiji po stopi nezaposlenosti
Europska komisija objavila je najnoviju procjenu ekonomskog oporavka na zapadnom Balkanu u kojoj se kao jedan od najvecih problema navodi nezaposlenost, a rekorder u regiji je BiH sa 42,7 posto nezaposlenih radno sposobnih gradjana.
Prema ovoj analizi, stopa nezaposlenosti u Srbiji dostigla je 20 posto, Hrvatskoj 11,8 posto i u osjetnom je padu u odnosu na raniji period, dok je Makedonija u prošloj godini imala 32,1 posto nezaposlenih, Albanija 13,7, Crna Gora 12,1 posto.
Rekorder po stopi inflacije u 2010. godini bila je Srbija, gdje je rast cijena dostigao 10,3 posto, dok je u Crnoj Gori iznosila svega 0,5 posto, Hrvatskoj jedan posto, Makedoniji 1,6, BiH 2,1, Albaniji 3,6 i na Kosovu 3,5 posto.
U analizi Europske komisije istice se da "do ponovnog porasta inflacije na zapadnom Balkanu došlo zbog poskupljenja hrane i sirovina, posebno nafte" na svjetskom tržištu.
Ekonomski oporavak na zapadnom Balkanu u prošloj godini bio je neujednacen, jer je u Srbiji rast BDP-a dostigao skromnih 1,8 posto, a u Hrvatskoj je došlo do pada BDP-a od 1,2 posto.
Crna Gora je zabilježila rast BDP-a za 1,1 posto, BiH 0,9, Makedoniji 0,7, a Kosovo za 4,6 posto, dok je "Albanija prevazišla krizu bez recesije i dostigla rast bruto domaceg proizvoda od dodatnih 5,7 posto u poslednjem tromesecju 2010., a u cijeloj godini od 4,1 posto".
Europska komisija navodi da je do rasta ekonomije i BDP-a u regionu došlo prvenstveno zahvaljujuci rastu izvoza, što je dovelo i do smanjenja spoljnotrgovinskog deficita.
Petak, 8. April 2011
Katastrofalan lancani sudar u Njemackoj: Autocesta kao bojno polje!
Najmanje 10 osoba je poginulo i 60 lakše i teže povrijedjeno u lancanom sudaru u petak na autoputu A19 kod Rostoka, javljaju njemacki mediji.
Razlog ove nesrece je, najvjerovatnije, pješcana oluja koja je smanjila vidljivost, tako da je došlo do lancanog sudara, u kome su se mnogi automobili i zapalili.
U pravcu Rosoka policija je registrovala 17 zapaljenih automobila, a u pravcu Berlina 23, javljaju mediji.
Ovakvu jednu katastrofu još nisam vidjela, sve lici na bojno polje, rekla je tabliodu Bild komesarka policije Ivon Burand.
Nedelja, 3. April 2011
Starica izgorjela u bašti
Tahira Cauševic (75), mještanka Hambarina smrtno je stradala u požaru koji se dogodio u petak, oko 16.30, u bašti iza njene kuce.
Nesrecna starica, koja je inace slabo pokretna, pokušala je sama da iskrci živicu u namjeri da baštu pripremi za proljecnu sjetvu.
Kada je zapalila živicu, vatra ju je za samo nekoliko minuta opkolila, starica se splela o grane i pala u nesvijest. Požar se razbuktao, a nesrecna žena je u njemu potpuno izgorjela.
Na poziv policije, koju su o požaru obavijestili mještani, prijedorski vatrogasci su lokalizovali požar. Nažalost, Tahiri Cauševic, koja je živjela sama, niko nije mogao pomoci.
Starica je živjela skromno od samo 41 KM socijalnih davanja, koje je dobijala na ime tudje njege i pomoci.
Nezavisne novine
