20 Juli 1992 Sehidi Events Kontakt Biscani Team Impressum

News

Petak, 25. Novembar 2011
Sretan Dan državnosti

Na današnji dan 1943. godine, prvim zasjedanjem ZAVNOBiH-a u Mrkonjic-Gradu, udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.
Podsjetimo, prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a pocelo je u Mrkonjic-Gradu 25. novembra 1943. godine u 19 sati. Završeno je iste noci, 26. novembra, u 4 sata ujutro.
Ovoj osnivackoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilackog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se istice da ubuduce BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 clanova koja ce predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943).
Povodom Dana državnosti BiH, Biscani Team svim gradjanima i gradjankama BiH želi sretan praznik!

Utorak, 22. Novembar 2011
Krvava drama u S.Mostu

Nevjerovatna krvava drama odigrala se preksinoc oko 19.40 sati u Sanskom Mostu u ugostiteljskom objektu "San" u Bužimskom naselju kada je razjareni Tarik Hodžic (29) iz Donjeg Kamengrada kod Sanskog Mosta specijalnim hladnim oružjem, kombinacijom noževa i boksera, izmasakrirao konobaricu i trojicu gostiju.
Teške tjelesne ozljede, opasne po život zadobili su konobarica Nermina Rekic (31) iz Naprelja kod Sanskog Mosta i Ahmet Heldic (36), rodom iz Skender-Vakufa, a s nešto lakšim prošli su Elvis Hamulic (30) iz Carakova kod Prijedora te Hasan Aldžic (48), suprug vlasnice lokala. Povrijedjeni su odmah zbrinuti u Opcoj bolnici u Sanskom Mostu, gdje su hirurg Mustafa Avdagic i anesteziolog-reanimatolog Halid Mahmutovic imali pune ruke posla.
Na hirurškom stolu prva je bila Nermina Rekic zbog krvarenja pluca, a za njom Ahmet Heldic. Život im je visio o koncu i zahvaljujuci pravovremenoj intervenciji i požrtvovanju sanskih medicinara, ostali su živi. Heldic je nakon operativnog zahvata zbog teških povreda vrata i stomaka, posebno komplikacija na dušniku, prebacen u prijedorsku bolnicu, a potom u Klinicki cenar u Banjoj Luci.
Na mjesto krvavog dogadjaja stigli su, osim policije, koja je uhapsila Hodžica u vecernjim satima, i krim-tehnicari i istražitelji MUP-a USK s kantonalnom tužiteljicom Vildanom Dedic, koji su sklapali mozaik drame.
Prema izjavama svjedoka, sve se odigralo munjevito. Kada je konobarica Rekic, tek tri dana zaposlena u ovom lokalu, odbila Hodžica, s kojim je, navodno, bila u vezi nekoliko mjeseci, poludjeli mladic ju je ubo nožem u lijevu plecku, probivši joj pluca. Njen vrisak bio je signal za goste da joj pokušaju pomoci, ali napadac, vrlo vješt u rukovanju ovim oružjem, "cistio" je sve pred sobom. Prvi je nastradao Ahmet Heldic, 36-godišnji demobilisani borac i poratni deminer, kojem je Hodžic bokserom s noževima probio trbušnu duplju i prosuo crijeva, a na vratu mu nanio tešku ranu probivši mu dušnik.
Potom su Hodžicu pod nož došli 30-godišnji Elvis Hamulic i 48-godišnji Hasan Aldžic, ali, srecom, njihove povrede, iako teške, nisu opasne po život. Njih dvojica zadobili su ubodne rane po ledjima i glavi.
Tacno u ponoc policija je u Službu hitne pomoci dovela napadaca Hodžica zbog uzimanja uzoraka krvi i mokrace. Imao je vidne povrede po licu, žalio se i na povrede zatiljka. Na pitanje "Avazovog" reportera zašto je iskasapio goste u kafani, potpuno mirno odgovorio je: "Uradio sam to zbog ljubavi."
Dodao je da se morao braniti jer su ga napali i, kao za sebe, promrmljao: "Šta je - tu je", dok mu je policajac Mirsad Kreštic ponovo stavljao lisice na ruke.
Tarik Hodžic odranije je poznat kao "specijalista" za hladno oružje. Tako je 8. juna 2008. godine u Sanskom Mostu teško nožem ranio Teufika Grgica (25), povrijedivši mu femoralnu arteriju, dok je lakše ozlijedio Admira Mulalica (28). I tada je sukob izbio zbog djevojke. Iako je na Opcinskom sudu dobio sedam mjeseci zatvora, Kantonalni sud u Bihacu Hodžicu je izrekao uvjetnu kaznu.
Avaz

Cetvrtak, 17. Novembar 2011
Idriz Merdžanic na sudjenju Karadžicu

Naredjenje zlocinca Radovana Karadžica da u ljeto 1992. logori za nesrbe u okolini Prijedora budu “pripremljeni” za posjetu britanskih novinara znacilo je “smrtnu presudu” za stotine logoraša, izjavio je Idriz Merdžanic, svjedok Optužbe u Haškom tribunalu.
Merdžanic, koji je bio ljekar u logoru Trnopolje, kazao je da je Karadžic nakon mirovne konferencije u Londonu pozvao novinare da posjete logore, a s Pala je došlo njegovo naredjenje da se ti logori pripreme za posjetu novinara.
To je bila smrtna presuda za mnoge logoraše... Za logor Keraterm je odluceno da se potpuno isprazni i da se logoraši uklone... Jedan dio je prebacen u Trnopolje. Pred hangar u Keratermu, u kojem je bilo preko 100 ljudi, postavili su mitraljeze i pobili su ih sve. Preživio je Enes Crljenkovic i on je još živ, rekao je svjedok.
Karadžicu, u to vrijeme predsjedniku Republike Srpske (RS), optužnica na teret stavlja progon i genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u opštini Prijedor. Izmedju ostalog, optužen je i za genocid u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu, te uzimanje vojnika Ujedinjenih nacija (UN) za taoce, od 1992. do 1995. godine.
Svjedok Merdžanic je kazao da je iz Trnopolja - u okviru “priprema” prije dolaska britanskih novinara i ekipa Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK/ICRC) - bilo odvedeno i oko 200 Bošnjaka, koji su krajem augusta ubijeni na Koricanskim stijenama na planini Vlašic.
Merdžanic je ustvrdio da su i neki zarobljenici iz logora Omarska, Trnopolje i Keraterm “odvedeni u nepoznatom pravcu” i da “im se kosti i danas pronalaze”.
Svjedok, koji je u Trnopolju bio od kraja juna do kraja septembra 1992., uslove u tom logoru opisao je kao “neljudske i nehigijenske”. Pritvorenicima je davano malo hrane i bili su podvrgavani “premlacivanjima, silovanju”, a “neki” su i ubijeni.
Merdžanic je izjavio i da su zatocenici dovedeni iz logora Omarska i Keraterm, uoci dolaska britanskih novinara 5. augusta 1992., bili smješteni u prostor okružen bodljikavom žicom. Snimci tih izgladnjelih zarobljenika koje je emitovala televizija ITN šokirali su medjunarodnu javnost, poslije cega su logori kod Prijedora raspušteni.
Nakon odlaska novinara, a uoci dolaska delegacije MKCK-a, ta bodljikava žica je bila uklonjena, dodao je svjedok, negiravši Karadžcevu tvrdnju da je bodljikava žica bila oko “skladišta”, a ne oko zarobljenih Bošnjaka.
U unakrsnom ispitivanju, Karadžic je pitao Merdžanica zašto ni u jednom od ranijih iskaza nije svjedocio o “naredjenju” koje je znacilo “smrtnu presudu”.
Niko me direktno nije pitao, a nije ni vama bilo sudjeno, odgovorio je svjedok.
Kako znate da sam ja to naredio?, glasilo je sljedece pitanje optuženog.
To je bilo logicno. Karadžic je obecao novinarima da ce doci u logore... Oni u Prijedoru to nisu mogli znati, a jedino ih je Karadžic mogao izvijestiti o tome. Ne ulazim u to da li je on naredio da se ti ljudi pobiju, ali je njegovo naredjenje znacilo smrtnu presudu, uzvatio je Merdžanic.
Upitan zašto na ranijim sudjenjima nije izjavio da su ubijene stotine zatocenika, svjedok je odgovorio “da se i ranije o tome govorilo – da je u Keratermu pobijen jedan hangar ljudi, a na Vlašicu ljudi iz konvoja”.
Vi to niste vidjeli, sugerisao je Karadžic.
Merdžanic je to potvrdio, dodavši: “Ali sam razgovarao s Enesom Crvenkovicem, koji je to preživio.”
Karadžic je ustvrdio i da je, nasuprot iskazu svjedoka, delegacija MKCK-a bila u Trnopolju 15. augusta 1992., a da je zlocin na Koricanskim stijenama pocinjen 21. augusta.
Doktor Merdžanic je odgovorio da ne zna tacno kada se desilo masovno ubistvo na Vlašicu, ali da ubijene zatocenike nije registrovao MKCK zato što su vec bili odvedeni.
Nastavak sudjenja zakazan je za, cetvrtak, 17. novembar, javio je BIRN Justice Report.
Avaz

Srijeda, 16. Novembar 2011
Ubjedljiva pobjeda Portugala protiv BiH

Portugal je bio bolji protivnik, zasluženo pobijedio, mada je razlika od cetiri gola prevelika i ostvarena je u finišu jer smo veci dio drugog poluvremena igrali sa igracem manje zbog iskljucenja Lulica radi prigovora
Malo ko je ocekivao da ce Portugal pobijediti sa cetiri gola razlike. Ali, do te pobjede su došli u samom finišu susreta kada su iskoristili igraca više. Ipak, mora se priznati da su Ronaldo, Nani i drugovi bili bolji protivnici, da su pružili daleko bolju partiju od naših zmajeva i zasluženo idu na Europsko prvenstvo. Nema, medjutim, razloga za preveliku tugu. Pokazali su u ovim kvalifikacijama izabranici Safeta Sušica da su postali ekipa za respekt. Treba sada ostaviti Sušica da nastavi da radi svoj posao, kako bismo u konkurenciji sa Grckom, Slovackom, Litvanijom, Latvijom i Lihtenštajnom izborili mjesto na Mundijalu u Brazilu 2014. godine.
Nije želio ništa da rizikuje Safet Sušic u revanšu, tako da je na teren poslao gotovo istu postavu koja je sjajno odigrala prvi susret u Zenici, jedino je umjesto Sejada Salihovica, koji je dobio drugi žuti karton, poslao Sašu Papca. Nakon cetiri, pet minuta pocetnih ispitivanja, Portugalci su prvi došli u šansu. Šutirao je Ronaldo, Begovic je odlicno odbranio, pritrcao je Meireles i šutirao pored gola. No, i da je pogodio, prije toga je bila oznacena nedozvoljena pozicija.
Ipak, samo dva minuta kasnije Portugal je došao do vodstva. Fauliran je po mišljenju sudije Starka Ronaldo na oko 30 metara od gola Begovica. On je i izveo slobodan udarac. Bila je to prava bomba, lopta je preletjela živi zid i veoma brzo padala prema golu. Naš cuvar mreže nije stigao. Sedmi minut i veliko slavlje na stadionu Luz.
Brzo vodstvo domacina nije dekoncentrisalo naše reprezentativce. Moglo bi se reci da su se nekako oslobodili pritiska i poceli da igraju baš onako kako se to od njih ocekivalo. Imali su više loptu u nogama, ali su izabranici Paola Benta opasno prijetili iz kontranapada. Sljedecu priliku su Portugalci imali u 21. minutu nakon slobodnog udarca kojeg je Stark dosudio nakon kontakta sa Nanijem. Šutirao je Ronaldo, Begtovic je odbranio, a Spahic zaradio žuti karton zbog prigovora.

Subota, 5. Novembar 2011
Bajram Šerif Mubarek Olsun

Draga braco i sestre,

Sutra je prvi dan Kurban-bajrama, pred nama su dani u kojima treba da oprostimo, da ojacamo našu slogu i uzejamno poštovanje prema našim susjedima, da ocistimo naša srca od mržnje i sebicnosti i da u veselju sa svojom porodicom i najbližima docekamo Bajram i osjetimo njegovu toplinu.

Ne zaboravimo u ove dane Kurban Bajrama da imamo veliki broj siromašnih i bolesnih kojima je potrebna nasa pomoc.

Želimo vam da sutrašnji dan docekate u zdravlju,sreci, veselju i bericetu sa svojim porodicama i u to ime Bajram Serif Mubarek Olsun.

Biscani Team

Srijeda, 2. Novembar 2011
Konferencija u Tornju znanja u gradu mira Linzu pod nazivom" Omarska je eho Ausvica"

U Austrijskom gradu mira Linzu u organizaciji Centra savremenih inicijativa Austrije održana je konferencija na temu "Omarska je echo Aušvica".
Konferencija je održana u objektu pod nazivom "Toranj znanja" a skupu je bio nazocan veliki broj naših sugradjana koji žive u ovom gradu i njegovoj bližoj okolini te zainteresovanih Austrijanaca. Nakon pozdravnog obracanja mr. dr. Thomas Duschlbauer MA clana Predsjednistva CSI-a Austrija, skupu su se obratili i Josef Ackerl potpredsjednik pokrajine Gornja Austrija, Karin Horzing opcinska vijecnica grada Linca te Prof. Hugo Schanovsky bivsi gradonacelnik Linca i svjedok vremena nacionalsocijalizma te pocasni predsjednik CSI Austrija.
Kao pocasni gosti i predavaci skupu se obratili Sudbin Music te Mirsad Duratovic bivsi logoras u logoru smrti Omarska i predsjednik udruzenja logorasa „Prijedor ´92“.
U svojim izlaganjima javnost Austrije smo upoznali sa sporišcu u procesu memorijalizacije te kontinuitetu u kršenju osnovnih ljudskih prava žrtava rata kao i sa trenutnom društveno politickom i ekonomskom situacijom u našoj zemlji.
No svakako s obzirom na naslov same konferencije naša izlaganja su bila koncentrisana na ono što smo preživjeli u ljeto 1992.godine s posebnim osvrtom na logore u i oko Prijedora, strahote kroz koje su prošli njihovi zatvorenici te njihovo stanje danas.
U okviru konferencije široj javnosti je predstavljen projekat "Radne grupe - Cetiri lica Omarske" iz Beograda. U ime grupe skupu su se obratili Srdjan Hercigonja, Vladimir Miladinovic, Mirjana Peitler-Selakov, Marija Ratkovic i Jovanka Vojinovic.
Iako pomalo van okvira u kojima inace djeluju, ovi mladi ljudi su svojim izlaganjima oduševili prisutnu publiku a posebno Bosansku zajednicu.
Konferencija "Omarska je echgo Aušvica" je bila uvod u aktivnosti koje slijede u naporima Udruženja logoraša "Prijedor92" iz Prijedora da se van granica Bosne i Hercegovine pokuša sakupiti dovoljno snage kako bi se u što skorije vrijeme uspostavio Memorijalni centar u Omarskoj te drugim logorima koji imaju za preživjele Prijedorcane isti znacaj.
Vrijedi napomenuti da se zbog velikog broja Austrijanaca zainteresovanih za ovu temu skup odvijao na njemackom jeziku uz simultani prijevod.
Skup su popratile i TV stanica Gornje Austrije i TV Sarajevo.
na kraju konferencije održana je i javna rasprava u kojoj su gosti iz Prijedora te gosti iz Beograda imali priliku da prisutnim zvanicama i publici odgovore na brojna pitanja kojih je svakako bilo.
Pred samu konferenciju gosti su obišli prostor nekadašnjeg logora Mauthausen, potpuno ocuvanog i pretvorenog u Memorijalni centar u kojem su se upoznali s radom Mauthausen komiteta ciji su clanovi preživjeli iz više od 50 zemalja svijeta.
S obzirom da je logorašima Prijedora ponudjena i konkretna pomoc te s obzirom da je kompletnu konferenciju za svoje potrebe snimila i OVP (Narodna partija Austrije) ocekivati je uskoro i pozitivne pomake i lijepe vijesti te podršku naroda Austrije inicijativi "Memorijalni centar Omarska".
Text: Sudbin Music
Text poslao: Mirsad Duratovic
Foto: www.MojPrijedor.com

Cetvrtak, 27. Oktobar 2011
Duratovic: Sud BiH svojom odlukom od žrtava nacinio krivce

Na Koricanskim stijenama ubijeni su zatocenici logora Trnopolje
Predsjednik Udruženja logoraša "Prijedor 92" Mirsad Duratovic, komentarišuci današnju odluku Apelacionog vijeca Suda BiH kojom je ukinuta prvostepena presuda komandiru nekadašnje Stanice javne bezbjednosti Prijedor i trojici pripadnika Interventnog voda ove stanice, optuženih za zlocin protiv covjecnosti 1992. godine na Koricanskim stijenama, kazao je da ce ispasti "da su žrtve zlocina krive što su se našle na progrešnom mjestu u pogrešno vrijeme".
"Nije mi uopšte jasno na osnovu cega je Apelaciono vijece Suda BiH donijelo ovakvu odluku i zatražilo ponavljanje pretresa, a osumnjicenim ukinulo pritvor. Pitam se da li su tokom postupka vodjenog protiv njih uopšte uzeta u obzir svjedocenja lica koja su preživjela zlocin", kazao je Duratovic.
Na Koricanskim stijenama ubijeni su zatocenici logora Trnopolje, a najviše ih je bilo sa podrucja kozaracke regije.
Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac Sabahudin Garibovic rekao je da je današnja odluke Apelacionog vijeca Suda BiH samo jedna u nizu koja vrijedja žrtve sa prijedorske regije nad kojim je pocinjen ratni zlocin i dodao da sa današnjom i slicnim donesenim odlukama njihove porodice sve više uvjeravaju da ne mogu imati povjerenje u pravosudne organe BiH.
Sud BiH izrekao je 21. decembra 2010. godine za ubistvo više od 150 osoba na Koricanskim stijenama prvostepenu presudu kojom je Zorana Babica i Milorada Škrbica, pripadnike Interventnog voda nekadašnje Stanice javne bezbjednosti Prijedor osudio na po 22 godine zatvora, Željka Stojnica, takodje pripadnika iste jedinice na 15 godina, a bivšeg komandira Stanice javne bezbjednosti Prijedor Dušana Jankovica za naredjivanje ubistva na 27 godina zatvora.
Do današnjeg donošenja odluke Apelacionog vijeca Suda BiH Babic, Škrbic i Stojnic su bili u pritvoru, dok je Jankovic u bjekstvu i za njim je lani raspisana potjernica.
Avaz

Nedelja, 23. Oktobar 2011
U posjeti rodnom gradu

Naš kratki boravak u Bišcanima iskoristili smo da se sastanemo sa predsjednicom Skupštine Opcine Prijedor Dr. Azrom Pašalic. U srdacnom razgovoru upoznali smo gosp. Pasalic sa posljednjim aktivnostima Odbora Akcije 100 i Biscani Team-a.

Sastanak je održan 19.10.2011 godine u prostorijama Skupštine Opcine gdje smo izmedju ostalog porazgovarali o reaktiviranju nogometnog Kluba FK Sloboda Bišcani kao i o izgradnji Spomen-Obilježja igracima FK Sloboda koji su nevino stradali 1992 godine. Dr. Azra Pasalic je izrazila punu podršku dosad ucinjenom te ce se založiti i pružiti potrebnu pomoc oko gore navedenog.

Pored navedenog sastanka obisli smo i Mektebsku nastavu Džemata Biscani i tom prilikom podijeljeni su kacketi koje je donirao Sakib Kadiric –Tarzo kojem se ovom prilikom zahvaljujemo. BT ce se i dalje pratiti rad i aktivnosti Mekteba i nabaviti potrebnu opremu za jos bolje odvijanje vjerske obuke.

BT

Cetvrtak, 20. Oktobar 2011
Pismo Bakira Izetbegovica Miloradu Dodiku

Clan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovic uputio je otvoreno pismo Miloradu Dodiku, predsjedniku manjeg entiteta povodom njegovih posljednjih medijskih istupa. U ovom pismu se kaže:
- Gospodine Dodik,
U nedavnom intervjuu ruskom servisu Radija Slobodna Europa ponovo ste na neprihvatljiv i uvredljiv nacin govorili o Bošnjacima i buducnosti Bosne i Hercegovine.
Vaši stavovi, na kojima uporno insistirate, bazirani su na neutemeljenim i proizvoljnim tvrdnjama i ne doprinose atmosferi pomirenja, medjusobnog uvažavanja i razvoja demokratskih odnosa u Bosni i Hercegovini.
Price o referendumima, o neodrživosti BiH, nemogucnosti suživota, državi kao neuspjelom eksperimentu medjunarodne zajednice kontinuirano truju javni prostor i unose zebnju medju ljude u cijeloj zemlji.
Posljednje uvredljive izjave u kojima proizvoljno tvrdite da su se „Bošnjaci proglasili narodom 1993. godine" i da „ne mogu izgraditi vlastiti identitet ako ne unište identitet drugih konstitutivnih naroda" vrhunac su Vašeg neodgovornog javnog istupanja.
Bošnjaci imaju svoju višestoljetnu povijest, imaju svoj jezik bosanski, i svoju državu Bosnu i Hercegovinu koju baštine sa Srbima i Hrvatima, kao konstitutivnim i ravnopravnim narodima i gradjanima.
Bošnjaci, kao i Srbi i Hrvati, imaju pravo na svaku stopu Bosne i Hercegovine, a narocito u onim mjestima i dijelovima gdje su bili žrtve progona, nasilja i genocida. To pravo daje im njihova historijska ukorijenjenost i garantuje Ustav BiH, a ne volja i hirovi prolaznih politickih lidera.
Vaša retorika nije štetna samo za Bošnjake.
Umjesto da pomognete proces povratka prognanih Hrvata u manjem entitetu, Vi ih svojim dnevnopoliticki motiviranim dvosmislenim paternalizmom gurate u nepotrebnu i neostvarivu avanturu stvaranja treceg entiteta.
Na koncu, pokušaj okretanja cijelog naroda protiv svojih sugradjana i zemlje u kojoj su rodjeni, nanijet ce najviše štete upravo bosanskohercegovackim Srbima u cije ime istupate.
Rezultat istraživanja, na koje se pozivate, prema kojemu navodno 88 posto Srba ne želi da manji entitet ostane u BiH na jednostran nacin može biti doveden i do 99 posto. Ali, to svima mora biti jasno, bilo kakav pokušaj ugrožavanja cjelovitosti zemlje naici ce na otpor 100 posto patriota koji su u svakom trenutku spremni braniti Bosnu i Hercegovinu.
Nijedan narod, pa ni Srbi, nema pravo odlucivati o vlastitoj sudbini ignorišuci prava drugih naroda. Nikada Srebrenica, Bratunac, Kozarac, Brcko, Višegrad, Foca, Trebinje i sva ostala mjesta stradanja Bošnjaka nece biti van teritorije Bosne i Hercegovine.
Vaša iskljuciva politika dovela je Bosnu i Hercegovinu u jednu od najdubljih kriza od Dejtona do danas.
Reformski procesi su blokirani, zemlja zaostaje na evropskom putu za cijelim regionom, dizanjem medjunacionalnih tenzija zaustavlja se proces pomirenja.
Ekonomsko-socijalne posljedice su takodjer vidljive: obeshrabruju se i odbijaju strani investitori, gube se poslovi, nema novih radnih mjesta, siromaštvo je sve vece. Rezultat je rastuca apatija i osjecaj besperspektivnosti.
Zbog svega navedenog pozivam Vas da prestanete sa retorikom koja produžava agoniju cijele zemlje i koja može dovesti do novih sukoba sa nesagledivim posljedicama.
Upravo Vi gospodine Dodik snosit cete historijsku i svaku drugu odgovornost ukoliko dodje do konflikata koje svojim javnim istupima provocirate.
Pozivam Vas da svoju energiju na vrijeme usmjerite u konstruktivnom pravcu.
Narodi koji stotinama godina žive zajedno u Bosni i Hercegovini sigurno mogu izgraditi uspješno društvo i državu.
BiH je bogata zemlja sa dovoljnim resursima za dostojanstven život i blagostanje cetiri miliona njenih stanovnika.
U postdejtonskom vremenu napravljen je ogroman napredak u procesu pomirenja, obnove i izgradnje zemlje i institucija.
Uz mali napor politickih lidera Bosna i Hercegovina može ici naprijed, sustici susjede i uskoro postati ravnopravna, prosperitetna i kredibilna clanica Evropske unije. Budite motor, a ne kocnicar procesa koji nemaju alternativu, kaže se u pismu koje je clan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovic uputio predsjedniku manjeg bh. entiteta Miloradu Dodiku.

Cetvrtak, 20. Oktobar 2011
Godišnjica preseljenja Alije Izetbegovica na Ahiret

Povodom 8. godišnjice od smrti prvog predsjednika Predsjedništva nezavisne i medjunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine, rahmetli Alije Izetbegovica, Asocijacija mladih SDA Visoko želi i na ovaj nacin skrenuti pažnju na lik i djelo velikana naše domovine, prvog predsjednika BiH i osnivaca i prvog predsjednika SDA BiH.
Prvi predsjednik Predsjedništva rahmetli Alija Izetbegovic je, u trenucima kada je pripremana i pocela agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, uspio napraviti vojsku koja je odbranila državu, potvrdio je njen integritet i dokazao da ona može postojati kao država. U najtežim vremenima casno i mudro je vodio svoj narod i gradio državu Bosnu i Hercegovinu. Njegov doprinos na tom putu i u odbrani naše zemlje je nemjerljiv i stoga uspomena na njegovo djelo ne smije biti prepuštena zaboravu.
Borba rahmetli Alije Izetbegovica za ocuvanje države Bosne i Hercegovine u najtežim vremenima, kroz koje je prošla naša država ne može se porediti s bilo kojom borbom koja je vodjena za ocuvanje državnog aparata, koji je bio opstruiran sa svih strana i koji je bio meta antimuslimanskih, fašisticki nastrojenih lidera.
Govorio je da narod Bosne i Hercegovine nosi u srcu i Velikim Bogom se kleo da robovi biti necemo. Ove rijeci obavezuju nas da slijedimo njegov put i njegovu ideju, te da cuvamo Bosnu i Hercegovinu!

Cetvrtak, 20. Oktobar 2011
Obilježena godišnjica formiranja Petog korpusa Armije RBiH

Povodom 21. oktobra i 19. godišnjice formiranja 5. korpusa Armije BiH predsjedavajuci Skupštine USK Husein Rošic, Premijer USK Hamdija Lipovaca i ministar za pitanje boraca i ratnih vojnih invalida Ahmet Egrlic uprilicili su prijem za pripadnike Korpusa.
Ministar Egrlic govorio o znacaju „sile nebeske“ u ratnom periodu i današnjem lošem socijalnom statusu demobiliziranih boraca, te o šansama da se situacija promijeni kroz zakone koji su u pripremi.
Premijer Lipovaca naglasio je da je Peti korpus srušio snove o Velikoj Srbiji i Velikoj Hrvatskoj i sprijecio zaživljavanje ideje Fikreta Abdica.
Predsjedavajuci Skupštine US Husein Rošic istakao je da je ponosan što je bio pripadnik Petog korpusa. General Fadil Hasanagic iznio je podatke da je Peti korpus u ratnom periodu imao 953 bitke, od cega 1995. godine cak 389.
Tokom septembra 1995. jedinice 5. korpusa imale su 72 borbe naveo je general Hasanagic i dodao da je ovaj slavni korpus osvojio trecinu ukupno oslobodjene teritorije BiH.

Srijeda, 12. Oktobar 2011
Francuska : BiH 1 : 1

Nakon sjajne utakmice bh. reprezentacije u Parizu izjavu za BHT1 dao je naš selektor Safet Sušic.
Cudno mi je bilo kada je sudija pokazao na bijelu tacku. Mislim da nije bio ni prekršaj, a kamoli penal. Ako je bilo faula, onda je to bilo izvan 16 metara. Mene bi bilo stid pobijediti na ovakav nacin, rekao je Sušic.
Selektor je pohvalio igru svojih izabranika, priznavši da su "malo pali u drugom poluvremenu".
Možda nas je malo umorio i težak teren u Zenici. Malo smo pali u drugom dijelu. Ocekujem ipak da cemo uz malo srece kroz baraž ici dalje, istakao je popularni Pape.
Selektor se osvrnuo na baraž, rekavši da se "naši igraci ne plaše nikoga".
Ovo nije ista reprezentacija koja je prije dvije godine ispala od Portugala. Ovi momci se više nikoga na boje. Mi veceras Francuzima nismo dozvolili da igraju u prvom dijelu. Iskreno, ja ne bih volio ici dalje, na nacin kako je to Francuska uradila veceras. Ono je bio sumnjiv penal", hrabro je porucio Sušic.
Na kraju je naš selektor poslao jasnu poruku našim sjajnim navijacima: "Ovo nije kraj!"
Našim "Zmajevima" je nedostajalo samo malo srece da direktno odu na Euro 2012. Remi protiv Francuske ipak je potvrdio naš kvalitet i sada nam ostaje druga mogucnost, koju smo još ranije obezbjedili, a to je baraž.
Pored reprezentacije BiH, triler kvalifikacijskih utakmica u baraž je odveo Hrvatsku, Tursku, Portugal, Cešku, Republiku Irsku, Estoniju i Crnu Goru.
Kako sada stvari stoje u baražu ce nosioci biti Hrvatska, Republika Irska, Ceška i Portugal.
U drugom šeširu uz BiH ce biti Turska, Estonija i Crna Gora. Estonija je najvece iznenadjenje kvalifikacija, ali ona ne može biti naš protivnik.
Put u dodatnim kvalifikacijama može nas odvesti u susjednu Hrvatsku ili pak ponovo u Portugal, koji nas je teškom mukom izbacio u posljednjim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. "Zmajevi" još mogu igrati sa Republikom Irskom i Ceškom.
Kako god bilo, predstava iz Pariza, daje nam pravo da razmišljamo da protiv bilo koga, u dva meca, možemo na Euro.
Izvlacenje parova baraža bit ce obavljeno u cetvrtak u Krakowu. Prvi mecevi na rasporedu su 11. i 12. novembra, a uzvratni 15. novembra.

Subota, 1. Oktobar 2011
Pet godina sa vama

Biscani.eu slavi peti rodjendan.Na današnji dan 01.10.2006 Bišcani su dobili svoju prvu internet stranicu.Od malog školskog projekta u medjuvremenu je prerasla u veoma poznatu i uspješnu stranicu. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo svim našim vjernim gostima koji su sa nama od prvog dana i da spomenemo samo neke kao što je Anita Šabanovic koja nas je prva otkrila i to dok je stranica bila u fazi testiranja.Potom Enesa Šabanovica koji nam je poslao mnogobrojne stare slike te na taj nacin dao poseban karakter stranici kao mjestu gdje se covjek može posjetiti na one koji više nisu sa nama i na stara vremena.
Posebno moramo spomenuti tri Akcije 100 za završavanje u ratu porušene Džamije u kojima je skupljeno oko 65000 KM preko stranice a uz pomoc Ferida Kadica Žagale i Profesora Šefke Mrkalja uspješno sprovedene kao i posljednja akcija 100 Sloboda za spomen obiljezje nogometašima FK Sloboda Biscani. Za napomenuti je i veoma dobru saradnju sa Mirsadom Duratovicem i trenutnim Odborom Džemata Bišcani sa kojima smo skupa pokrenuli Akciju 100 Turbe koja startuje 01.01.2012.

Još jednom veliko hvala svima vama.

Sama stranica dobiva 01.02.2007 nerazdvojnog partnera nasibiscani.eu gdje je smješten Haber najposjeceniji dio stranice.Posebna zahvala ide Elektrotehnickoj školi u Hannover koja nam je sve ovo omogucila. Bišcani eu je neovisna i neutralna stranica i sva sredstva potrebna za njeno održavanje su osigurana do Jula 2020 a samim time i njeno djelovanje.

Bišcani Team nije niti ce ikad ovu stranicu koristiti u osobne i privatne svrhe.Nemamo namjeru da širimo bilo kakvu propagandu na stranici osim istine.Ono što je bila naša namjera od prvog dana jeste da povežemo Bišcance i Bišcanke koji su protjerani sa svojih ognjišta širom svijeta i zajednickim snagama pomognemo razvoj naših Bišcana,Cemernice, Alagica i Mataruga.
Ono u cemu smo samo djelimicno uspjeli jeste povezivanje visokoškolovane omladine diljem svijeta a porijeklom iz Bišcana cemu ce se u sljedecim godinama posebno posvetiti.

Medjutim svemu dodje kraj pa tako i naše aktivno ucešcu u akcijama u Bišcanima. Tako ce Akcija 100 Turbe biti nasa posljednja akcija mada cemo i dalje ostati aktivni pogotovo cemo naše vrijeme i novcana sredstva usmjeriti na djecu i omladinu koja idu u Mekteb jer su ona naša buducnost. Nakon 5 godina pomalo smo i umorni a i vrijeme je da mladji ljudi, naravno visoko obrozovani, takodje dobiju priliku da svoje vrijeme i novcana sredstva utroše na naše najljepše mjesto na svijetu Bišcane.

BT

Cetvrtak, 29. Septembar 2011
BiH se približila Afganistanu po broju zahtjeva za azil u Belgiji

Generalni direktor belgijske Kancelarije za strance Fredi Rosmont rekao je danas u Modrici da je potrebno sprijeciti prevare o mogucnosti dobijanja azila u Belgiji, upozorivši da bi rast broja zahtjeva mogao dovesti BiH na listu sa Avganistanom, što nije dobro.
Rosmon je rekao da želi da gradjanima BiH prenese poruku da ne postoji mogucnost dobijanja azila u Belgiji.
Ljudi koji su stigli u Belgiju ne poznaju realnost, a to je da ce svi iz BiH koji su zatražili azil dobiti negativan odgovor po skracenom postupku i odmah nakon toga biti vraceni u zemlju, rekao je Rosmont, koji je zajedno sa šefom diplomatske kancelarije Ambasade Belgije u BiH Aleksom Lenarcom posjetio Modricu.
On je upozorio da ce nakon što dobiju rješenja o odbijanju azila, sva ova lica biti odmah vracena u BiH, a u medjuvremenu postoji velika mogucnost da nece imati ni smještaj niti hranu. On kaže da su prostorije u kojima su ljudi koji traže azil pune, a veliki broj njih spava na ulici. Oni ce, dodao je, u narednih cetiri do šest sedmica dobiti negativan odgovor i u medjuvremenu ce biti na ulici ili pretrpanim prihvatnim centrima.
Ovi ljudi se, kada u Belgiji dobiju prave informacije, osjecaju prevarenim, iskorištenim i izgubljenim, jer su uložili mnogo novca u putovanje. Moramo sprijeciti takve prevare', naglasio je Rosmont.
Rosmont je rekao da nije siguran da li su lažne informacije ljudima iz BiH prenesene iz Belgije ili iz BiH. On je naglasio da ce policija i u jednoj i u drugoj državi provjeriti da li je rijec o trgovini ljudima.
On nije mogao reci koliko je lica iz Modrice, Gradacca, Vukosavlja i Odžaka koji su zatražili azil u Belgiji.
Nismo usresredjeni samo na ovu regiju, nego na ljude iz cijele BiH jer dolaze sa pasošima BiH, ali su se neki ljudi izjasnili da dolaze sa sjevera BiH, rekao je Rosmont.
On je naglasio da je prije sedam dana imao podatak da je sa ovog prostora bilo 72 lica, nosioca zahtjeva za azil ali ce do kraja mjeseca to narasti i do 120 nosilaca zahtjeva sa dvostruko ili trostruko vecim brojem clanova njihovih porodicama, a to ce BiH dovesti na listu sa Afganistanom i drugim zemljama po broju zahtjeva, što nije dobro.
Avaz

Ponedeljak, 26. Septembar 2011
Tužna vijest

Obavjestavamo rodbinu, prijatelje i komsije da je danas, 26.09.2011 godine na Ahiret preselio Enver Kadic-Ero.

Datum i mjesto Dzenaze-Namaz objavit cemo naknadno.

Ozaloscenima Sabur u ovim teskim trenutcima a nasem Enveru Allah dragi Dzenet da podari.

El Fatiha.

Novije vijesti  Stariji upisi

Ulaz