News
Ponedeljak, 7. Februar 2011
Obavjest
OPCINA PRIJEDOR
NACELNIK
ADMINISTRATIVNA SLUZBA
ODJELJENJE ZA PROSTORNO UREDJENJE
OBAVJEŠTAVA
Da je Skupština Opcine Prijedor na svojoj 22.sjednici odrzanoj 14.12.2010.godine usvojila Odluku o legalizaciji bespravno pocetih ili izgradjenih objekata ili dijelova objekata u skladu sa obavezom po cl.125.Zakona o uredjenju prostora u gradjenju ( Sl.gl.RS br. 55/10).
Ista je stupila na snagu 15.12.2010.godine po objavljivanju u Sluzbenom glasniku opcine Prijedor br.10/2010. I ostaje na snazi do 15.12.2011.godine.
Svi investitori odnosno vlasnici bespravno pocetih ili izgradjenih objekata ili dijelova objekata duzni su da podnesu zahtjev za legalizaciju ovakvih objekata u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ove odluke.
Nakon isteka vaznosti navedene Odluke , prestaje mogucnost legalizacije ovako izgradjenih objekata.
Objekti za koje investitori, odnosno vlasnici ne podnesu zahtjev za legalizaciju bice uklonjeni na nacin i po postupku utvredenom Zakonom.
Za legalizaciju objekata u izbjeglickim naseljima primjenjuje se Odluka o utvrdjivanju nacina rijesavanja imovinskih i drugih prava na zemljistu dodijeljenom po projektu “ Prijedor 2000-Dom za sve ljude “
Sve informacije zainteresovani mogu dobiti na Info pultu ili u Odjeljenju za prostorno uredjenje, Administrativne sluzbe opcine Prijedor.(vise na Haber)
Subota, 5. Februar 2011
Interpol traga za 70 osoba iz BiH
Po broju potjernica za svojim državljanima, BiH se nalazi na vrhu liste Interpola. Kako je saopšteno, ovog trenutka Interpol traga za cak 70 osoba iz Bosne i Hercegovine.
Na ovoj listi, prvo mjesto drži Albanija - Interpol je raspisao potjernice za 160 osoba iz te zemlje. Prema zvanilnim podacima, u toku je potraga za 127 državljana Hrvatske, 27 osoba iz Italije, 38 Nijemaca, 27 Madjara, 25 Francuza, tri Austrijanca, 98 državljana Srbije, 76 državljana Crne Gore, šest osoba iz Slovenije. Zanimljivo je da nije raspisana nijedna potjernica za državljanima Makedonije!
Sve ove osobe traže se zbog ubistava, bijekstva iz zatvora, ratnih zlocina, pronevjera, kradja, organizovanog kriminala.
Subota, 5. Februar 2011
Pomahnitali narkoman krampom demolirao kiosk i divljao u policiji
Aleksandar Jelicic (18) iz Prijedora preksinoc oko 22 sata završio je u pritvorskoj jedinici SJS Prijedor nakon što ga je policija zatekla kako krampom razvaljuje kiosk "Glasa Srpske" u ulici Save Kovacevica u Prijedoru. Jelicic, koji je bio pod dejstvom narkotika, divljanje je nastavio i u prostorijama SJS Prijedor. Tamo je do dolaska Hitne pomoci, koju je pozvala policija da ga smiri, polupao lavabo i vodom natopio zatvorski dušek. Mladic koji se tereti za tešku kradju i oštecenje tudje stvari i jucer je zadržan u policiji na kriminalistickoj obradi, nakon koje ce, po nezvanicnim saznanjima, biti upucen i na psihijatrijsko posmatranje.
Radnici u kiosku koji su se tokom prošle i ove godine cak pet puta našli na meti provalnika koji su ukrali vecu kolicinu raznih vrsta cigareta jucer nisu željeli komentirati posljednji incident, osim što su kazali da iz kioska ništa nije odneseno.
Materijalna šteta nastala ovim vandalskim cinom iznosi oko 300 maraka
Avaz
Nedelja, 23. Januar 2011
Nakon izlaska iz bolnice Rizad uselio u potpuno obnovljen stan
U samo dvadesetak dana od kada je "Dnevni avaz" objavio šokantnu pricu o Rizadu Hozicu (57) iz Ljubije kod Prijedora, cije se tijelo mjesecima doslovce raspadalo, dobri ljudi i humanost potpuno su preokrenuli životnu dramu ovog covjeka o kojem se do tada brinuo samo brat Nijaz (67), koji je takodjer bolestan. Pocetkom januara Rizad je uz nesebicnu pomoc Ahmeta Rešidovica i njegove supruge Dragice, takodjer mještana Ljubije, smješten u bolnicu u Prijedoru. I mada se u ovoj bolnickoj ustanovi za kratko vrijeme oporavio i poceo jesti, Rizad je po vlastitoj želji za samo desetak dana napustio bolnicu.
Ovdje su svi dobri prema meni, njeguju me i paze, a ja znam da sam u teškom stanju, mada ne znam koliko mi je vremena ostalo. Zato hocu da idem u Ljubiju u svoj stan i kod brata, da s njim popijem kafu i zapalim cigaretu. Pa nek' bude šta bude - prepricao je Rešidovic rijeci Rizada Hozica i ispoštovao njegovu odluku da ga vodi kuci.
Po povratku u Ljubiju, Rizad zapušteni stan u kojem je ostavio brata Nijaza nije mogao prepoznati. Stan je zahvaljujuci donacijama Udruženja "Humano brdo 2010" u cijelosti renoviran od poda do tavana, s novom stolarijom, namještajem, pa cak i zavjesama.
Saud Begovic, koordinator "Humanog brda 2010", organizacije ciji su clanovi humanisti iz Prijedora i BiH koji žive u inozemstvu, jucer je naglasio da nakon renoviranja i namještanja stana, humanitarci "Brda" i dalje ostaju otvoreni za pomoc braci Hozic.
Nedelja, 23. Januar 2011
20 Juli 1992 - 20 Juli 2011
Odbor za organizaciju kolektivne dženaze i sahrane identifikovanih žrtava velikosrpske agresije i genocida pocinjenog nad nesrpskim stanovništvom opcine Prijedor koji djeluje u okvirima Medžlisa IZ Prijedor i Medžlisa IZ Kozarac, donio je odluku o terminu i lokaciji održavanja ovogodišnje kolektivne dženaze i sahrane te posljednjeg ispracaja identifikovanih.
Centralni skup ce biti održan 20.jula 2011.godine na stadionu FK “Bratstvo”u Kozarcu s pocetkom u 10:00 sati. Nakon centralnog skupa, obavljanja zajednicke dženaze i ispracaja, dženaza i ukop ce se obaviti na ostalim lokacijama predvidjenim za ukop identifikovanih.
Razlog uzimanja ovog datuma je pokusaj ponovnog skretanja paznje relevantnim institucijama a prvenstveno Institutu za nestala lica BiH, te Sudu i Tužilaštvu BiH ali i domacoj i svjetskoj javnosti na zlocin koji se desio nad stanovništvom podrucja “Lijeve obale Sane”koji je zapoceo 20.jula 1992.godine a završio pet dana kasnije i prilikom cega je ubijeno vise od 65 procenata od ukupnog broja ubijenih civila s podrucja opcine Prijedor.
Naime, konkretno za zlocine pocinjene u Zecovima, Carakovu, Hambarinama, Rakovcanima, Rizvanovicima, Bišcanima te ostalim mjestima na podrucju Mataruga do sada niko nije ni osumnjicen, a od oko 1800 žrtava pronadjeno je njih nešto iznad 50 procenata.
Porodice svoju saglasnost na ukop mogu dati najkasnije do 18.jula 2011.kada ce se zapoceti s pripremama za nesmetano odrzavanje ovog,za Prijedorcane i Kozarcane najtužnijeg godišnjeg skupa.
Sudba
Nedelja, 23. Januar 2011
U Švedskoj azil zatražilo desetak državljana BiH
Švedska je za sada prva i jedina zemlja u kojoj su nakon 15. decembra prošle godine, kada je naša zemlja stavljenja na bijelu šengen listu, državljani BiH zatražili azil.
Kako saznaje "Avaz" od izvora bliskog Vijecu ministara BiH, desetak osoba s bh. pasošima, nakon što su nam ukinite vize za putovanje zemljama šengen zone, zatražilo je od švedskih vlasti mogucnost stalnog boravka u ovoj zemlji. Još nema informacija kako su ovi zahtjevi završili.
No, naš sagovornik tvrdi da je ovo minoran broj u odnosu na ocekivanja i prognoze koje su dolazile iz EU. Iako je tamošnja javnost strahovala od navale državljana BiH da predju granicu i pokušaju se udomiti u nekoj od europskih zemalja, to se nije dogodilo. Veoma smo zadovoljni dosadašnjom situacijom. Državljani BiH ponašaju se izuzetno disciplinirano. Osim slucajeva desetak osoba, koje su se prema informacijama našeg konzulata u Švedskoj pojavile sa zahtjevom za azil, nema navale naših gradjana u zemlje EU - receno nam je.
Informacije s terena govore da su granicari na madjarskoj i slovenskoj granici izuzetno susretljivi i ljubazni prema stanovnicima koji iz BiH putuju u zemlje EU, te da se odluka o viznoj liberalizaciji "normalno provodi".
Gradjani naše zemlje odlazili su za Božic i Novu godinu kod rodbine i na turisticko putovanje i uredno su se vracali nazad. Iako mnogi smatraju da je loše vrijeme razlog zbog toga što gradjani BiH ne putuju nakon ukidanja viza, ne ocekujemo ni da ce u toplijim danima biti razloga za zabrinutost - kažu u Ministarstvu sigurnosti BiH.
Iako je nekoliko sedmica nakon ukidanja viza bilo slucajeva da gradjani BiH pokušavaju prijeci granicu sa starim pasošem, u posljednje vrijeme nije zabilježen nijedan takav slucaj.
Srijeda, 19. Januar 2011
Najava o 392 optužnice protiv Bošnjaka
Stranka za Bosnu i Hercegovinu izražava zabrinutost zbog medijskih najava da se u Srbiji vec radi na optužnicama protiv 392 Bošnjaka za navodne ratne zlocine pocinjene na podrucju Srebrenicke i Bratunacke opcine. Zbog svega što se dešavalo u proteklom periodu kada je u pitanju hapšenje gradjana Bosne i Hercegovine s pravom se postavlja pitanje da li je ovo nastavak hajke na državljane naše zemlje, pogotova kada se zna da je u svim dosadašnjim slucajevima dokazana nevinost optuženih, navodi se u saopcenju SBiH.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu smatra da se ovdje radi o nastavku scenarija relativiziranja genocida u Srebrenici i pokušaju izjednacavanja žrtve i agresora.
Dosadašnje akcije hapšenja i privodjenja nevinih državljana naše zemlje, a posebno najave eventualno novih hapšenja unose nemir medju povratnike u podrucja pogodjena genocidom.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu smatra da dosadašnje kao i buduce pravno neutemeljene optužnice ne doprinose unapredjenju odnosa izmedju gradjana, kao i dvije susjedne države.
Cetvrtak, 13. Januar 2011
Zahtjev za premještaj ratnog zlocinca
Porodica Zorana Babica, bivšeg policajca iz Prijedora, kojeg je Sud BiH krajem prošle godine zbog ratnog zlocina pocinjenog u augustu 1992. godine na Koricanskim stijenama i ucešca u strijeljanju više od 150 bošnjackih civila u prvostepenom postupku osudio na 22 godine zatvora, u Prijedoru je jucer na gradskom trgu organizirala potpisavanje peticije kojom traži da se "Babic iz pritvorske jedinice Suda BiH premjesti u kucni pritvor".
Peticija je pokušaj da uticemo na Žalbeno vijece Suda BiH da koriguje odluku o visini kazne i uslova smještaja u kojem je trenutno Zoran, koji je paraplegicar i vrlo težak invalid. Zoran ne može da vodi sam brigu o svojoj higijeni, u teškom je stanju, ima otvorene rane na nogama i u zatvoru mu niko ne smije pomoci - kazao je jucer DJordje Taranjac, Babicev punac, te dodao da je peticiju potpisalo oko 1.500 Prijedorcana.
Edin Ramulic, predstavnik Udruženja "Izvor", koje okuplja porodice ubijenih i nestalih Prijedorcana nesrpske nacionalnosti, jucer je kazao da je potpisivanje ove peticije još jedan poraz civilizacije na prijedorskim ulicama.
Prije mjesec na ovom istom mjestu organizirali smo protest u spomen nestalim žrtvama, civilima za kojim još tragamo. I nije bilo više od 70 ljudi. Prijedor još nema sluha prema žrtvama, a odjednom svi saosjecaju s bolešcu jednog od osudjenika za ratne zlocine.
Sasvim je sigurno da bi njegova kazna bila daleko veca da nije paraplegicar, tako da je ovo još jedan civilizacijski poraz i zasigurno još jedan šamar žrtvama - kazao je Ramulic.
Avaz
Utorak, 11. Januar 2011
I ovo je Bosna
Na priobalnom podrucju Save kod brcanskog naselja Ciglane clanovi Ronilackog kluba "Nemo" i vatrogasci pronašli su danas tijelo Ismeta Ribica /80/, koji je najvjerovatnije izvršio samoubistvo skocivši u rijeku.
Otac 13-godišnjakinje iz Goražda prijavio je u subotu oko 22 sata Policijskoj stanici Goražde da je njegova maloljetna kcerka silovana. Za taj gnusni cin optužio je dvije godine starijeg maloljetnika koji je, prema njegovim rijecima, djevojcicu silom odveo u Omladinsku ulicu, gdje ju je više puta udario šakom u glavu i izvršio obljubu. Napastvovanje djevojcice mobilnim telefonom snimao je drug prijavljenog 15-godišnjaka.
Muškarac ciji su inicijali R.S. (56) iz Donje Trnove ubio se jutros pucajuci sebi u glavu iz pištolja, rekao je Srni portparol Centra javne bezbjednosti Bijeljina Dragomir Peric.
Potraga za 14-godisnjom djevojcicom Svjetlanom Pecanac iz sela Kobatovci u opcini Laktasi kod BL i dalje traje. Djevojcica je 30. Decembra 2010 godine skocila i nestala u nabujaloj rijeci Vrbas. Nekoliko sati prije tragedije drugaricama iz skole je rekla da ce se ubiti zbog lose zakljucne ocjene i neprijatnosti koju je dozivjela od razrednice Danijele Vuruna i pedagoga Slobodanke Teofilovic.
Nedelja, 9. Januar 2011
Džekin prelazak u City najskuplji transfer u historiji Bundeslige
Manchester City je Wolfsburgu platio 35 miliona eura za Džeku, što je najskuplji transfer u historiji Bundeslige! Potisnuo je Džeko na drugo mjesto Marija Gomeza, koji je 2009. godine prešao iz Stuttgarta u Bayern u transferu vrijednom 30 miliona eura. Treci je Brazilac Diego, za kojeg je Juventus Werderu prije dvije godine platio 27 miliona, navodi Nogometni magazin.
Danas umirovljeni brazilski napadac Marcio Amoroso je na diobi cetvrtog mjesta zahvaljujuci transferu ostvarenom iz Parme u dortmundsku Borussiju još 2001. godine, vrijednom 25 miliona eura. Znacajno je to istaknuti s obzirom da je u današnja vremena vrijednost transfera jako narasla u odnosu na to doba. Isti iznos, dakle, 25 miliona eura, platio je Bayerna Marseilleu za Francka Riberyja 2007. godine, odnosno Manchester United Bayernu iste godine.
Slijede transferi Arjena Robbena (iz Real Madrida u Bayern 2009.) za 24 miliona eura, Emersona (iz Bayer Leverkusena u Romu 2000.) za 20 miliona , te Carlosa Eduarda koji je prošle sezona za isti iznos prešao iz Hoffenheima u Rubin Kazan, a top 10 zatvara transfer holandskog napadaca Roya Makaaya iz Deportiva u Bayern 2003. godine, za 19.75 miliona eura.
Najskuplji transferi u historiji Bundeslige:
1. Edin Džeko (iz Wolfsburga u Manchester City 2010. godine) - 35 miliona era
2. Mario Gomez (iz Stuttgarta u Bayern 2009.) - 30 miliona
3. Diego (iz Werdera u Juventus 2009.) - 27 miliona
4. Marcio Amoroso (iz Parme u Borussiju Dortmund 2001.) - 25 miliona
4. Franck Ribery (iz Marseillea u Bayern 2007.) - 25 miliona
4. Owen Hargreaves (iz Bayerna u Manchester United 2007.) - 25 miliona
7. Arjen Robben (iz Real Madrida u Bayern 2009.) - 24 miliona
8. Emerson (iz Bayer Leverkusena u Romu 2000.) - 20 miliona
8. Carlos Eduardo (iz Hoffenheima u Rubin Kazan 2010.) - 20 miliona
10. Roy Makaay (iz Deportiva u Bayern 2003. ) - 19.75 miliona
Petak, 7. Januar 2011
U Njemackoj 150.000 radnih mjesta za Hrvate, Rumune i Bugare
Njemacka Vlada ponudila je državljanima Rumunije, Bugarske i Hrvatske najmanje 150 000 radnih mesta, od kojih se vecina odnosi na inženjere, medicinare, kuvare i konobare, pišu rumunske novine. Radnici koji žele da rade u Njemackoj, i pored toga što Bugari i Rumuni imaju ogranicenja za rad u ovoj zemlji, a Hrvatska nije clanica EU, mogu da rade na osnovu dozvole koju mogu dobiti uz pomoc njemackog poslodavca.
Mediji isticu da ukoliko poslodavac ne ispuni svoje obecanje, kandidati protiv njega mogu pokrenuti sudski postupak.
Rumuni i Bugari ce od 2013. godine moći da rade u Njemackoj bez ogranicenja
Avaz
Srijeda, 5. Januar 2011
Holandija: Imigranti iz BiH koji se vrate kuci imaju pravo na doživotnu pomoc
Prema zakonu Kraljevine Holandije, imigranti stariji od 45 godina imaju pravo na doživotnu novcanu pomoc, ukoliko se odluce vratiti u zemlju svoga porijekla, što se odnosi i na osobe porijeklom iz BiH koje borave u ovoj zemlji, kaže se u dopisu koje je dostavljeno Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH iz Ambasade BiH u Holandiji.
Pomoc se sastoji od placanja putnih troškova do 1.500 eura, te doživotnoj mjesecnoj donaciji, koja u slucaju državljana BiH iznosi 470 eura po osobi, odnosno 670 eura ukoliko se radi o bracnom paru. Osobe koje nisu pokrivene holandskim zdravstvenim osiguranjem, takodjer, dobivaju novcani dodatak za lijecenje u zemlji povratka, navodi se u dopisu.
Dodaje se da svi ucesnici u programu remigracije mogu iskoristiti probni rok od godinu dana. U probnom periodu povratnici imaju pravo vratiti se u Holandiju, a nakon isteka tog roka dužni su se odreci holandskog državljanstva ukoliko su ga posjedovali.
U dopisu je nevedeno kako je program remigracije kvalitetno rješenje za sve strance koji se nisu uspjeli integrirati u holandsko društvo.
Prema procjenama, u Holandiji trenutno boravi oko 30.000 osoba porijeklom iz BiH, saopštilo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Avaz
Utorak, 4. Januar 2011
Stravicna porodicna drama u Ljubiji : Tijelo Rizada Hozica se raspada
Iza zatvorenih vrata omanjeg stana jedne od zapuštenih zgrada stare rudarske varošice Ljubije kod Prijedora, posljednja tri mjeseca dešava se možda jedna od najšokantnijih ljudskih drama današnjice. Epilog ove stravicne price, nažalost, može se lako predvidjeti.
Tijelo nepokretnog Rizada Hozica (57) vec danima se bukvalno raspada i samo cudo ovog covjeka koji je u bolesti ostao sam i na teretu starijeg i psihicki bolesnog brata Nijaza (67), može izvuci od sigurne smrti. Zbog šokantnosti fotografija na kojima se vide užasne rane na dijelovima tijela Rizada Hozica, nismo ih objavili uz ovaj tekst.
Rizad je u tri mjeseca bolesti izgubio 25 kilograma. Posljednjih 18 dana, kaže, ništa ne jede. Tek poneki gutljaj kafe uz cigaretu... Ogromne rane na nogama i ledjima ga ne bole, jer noge koje su ga odjednom preko noci izdale i oborile u krevet ne osjeca. No, on vidi svoje kosti ispod oguljenog i raspadajuceg mesa ciji se nesnosni smrad uvukao u sve pore stana koji dijeli s bratom.
Ni Rizad ni Nijaz, koji teško bolesnog brata izdržava od mizerne penzije koja iznosi tek 167 KM, ne znaju od cega Rizad boluje, ni kakva mu je dijagnoza. Nijaz samo zna da se brat prije tri mjeseca požalio da ga bole noge.
Legao u krevet zdrav, ujutro iz njega nije mogao ustati. Nema nogu. Otad leži. I duša me boli da ga gledam ovakvog. Ni infuzije, ni tableta, ni kucne njege, ni previjanja... Što je najgore, stalno mokri pod sebe, a ja mu ne mogu pomoci. Bio je na nekakvim pretragama, ali kratko. Vrate ga kuci, pa opet nanovo.
Prije dva dana golog smo ga u tackama snijeli do kola Hitne pomoci, a oni ga vratili, da ga okupamo. Treba za bolnicu pa ne može tako prljav. Da je i pseto bolesno, trebalo bi mu priteci u pomoc, a kamoli covjeku koji se ovako pati - govori Nijaz koji, dok prica o bratu, ne podiže pogleda.
Rizad bi sutra, prema tvrdnji komšije Ahmeta Rešidovica, trebao u banjalucku bolnicu.
Ici cu do tamo s njim. I ukoliko ga ne prime na lijecenje, budite sigurni da cu ga ostaviti na cesti, jer ga ovakvog kakav je sad, a covjek je živi mrtvac, ne mogu i ne smiju vratiti u Ljubiju. O njemu se ne može brinuti psihicki bolestan brat kojem, takodjer, treba pomoc - kaže Ahmet i sam šokiran saznanjem da je nevidjena ljudska tragedija Hozica, tu u maloj Ljubiji gdje svako svakog zna, toliko dugo bila samo problem bolesne brace.
Rizad Hozic prekjucer je primio svoju prvu infuziju. Komšije su se uz Islamsku zajednicu u Donjoj Ljubiji, na celu s lokalnim efendijom, tek prije tri dana ukljucile u ovu ljudsku tragediju. Kupili su i sanitetski materijal za previjanje Rizadovih ogromnih rana. Privremeno je angažirana medicinska sestra. No, to je samo privremeno rješenje koje ce potrajati tek dotle dok se ne potroše prikupljena i skromna novcana sredstva. Mještani kažu da bi pomogli i ranije da su znali šta se dešava s Rizadom.
Avaz
Utorak, 4. Januar 2011
Mladici trgali uniforme s policajaca, udarali ih šakama po glavi
Nakon saslušanja u policiji, osumnjiceni B. R. (23), D. B. (39), B. R. (24) i G. Dj. (24), svi iz Prijedora, pušteni su na slobodu. Oni su privedeni pod sumnjom da su kod podvožnjaka u Prijedoru nasrnuli na dvojicu policajaca. O slucaju napada na policajce obaviješteno je i nadležno tužilaštvo, a kako saznajemo u CJB Banja Luka, cetvorka iz Prijedora trebala bi odgovarati za dva krivicna djela, narušavanje javnog reda i mira i napad na ovlašteno službeno lice.
Napad se, kako saznajemo, dogodio u trenutku kada su dvojica policajaca, koja su se u ranim jutarnjim satima vracala s dežurstva, primijetila da je kod podvožnjaka u neposrednoj blizini centra grada došlo do narušavanja javnog reda i mira. Cetvorica Prijedorcana su se raspravljala s izvjesnim vozacem kombija kojeg su zaustavili tako što su mu preprijecili put.
Po dolasku policije cetvorka je nakon kraceg verbalnog sukoba nasrnula i na policajce kojima je trgala uniforme i udarala ih šakama po glavi. Teže posljedice ovog incidenta sprijecio je iznenadni i slucajni dolazak pripadnika Jedinice za podršku MUP-a , stacionirane u Prijedoru, koja je krenula na zadatak u Laktaše. Pripadnici ove jedinice savladali su napadace i ubrzo ih priveli u SJB Prijedor. Kako saznajemo, nakon incidenta dvojici policajaca ukazana je i ljekarska pomoc.
Avaz
Utorak, 4. Januar 2011
Zrtve "Tuzlanske kapije" traže naplatu nematerijalne štete od manjeg entiteta
Pravobranilaštvu manjeg entiteta stiglo je oko 400 tužbi gradjana Tuzle za naplatu nematerijalne ratne štete, a kao osnov uzeta je presuda generalu bivše "Vojske RS-a" Novaku Djukicu u slucaju “Tuzlanska kapija”.
Slobodan Radulj, pravobranilac potvrdio je za banjalucku Alternativnu televiziju da je rijec o pojedinacnim tužbama, za koje tvrdi da su “neosnovane”.
Pravobranilaštvo manjeg entiteta u narednom period mora dati odgovor na te tužbe.
Ocekujem da, tek kada pošaljemo naš odgovor, sud eventualno zakazuje raspravu. Naš je prijedlog da se tužbe odbace imajuci u vidu više razloga. Tužbe su neuredjene, tu je i nenadležnost suda u Sarajevu i ne može RS biti tužena u cijelom ovom postupku”, tvrdi Radulj.
Novak Djukic je osudjen na 25 godina zatvora zbog zlocina koji je pocinjen nad civilima u Tuzli u dijelu grada zvanom Kapija kada je u granatiranju usmrcena 71 osoba, a ranjeno još preko 130.
Podsjecanja radi, sredinom decembra u Pravobranilaštvo manjeg entiteta stigle su i tužbe civilnih žrtava rata u Sarajevu, koje su do sada podnijele oko 1.400 tužbi protiv manjeg entiteta i traže odštetu od oko 900 miliona maraka.
Radi se, naime, o tužbama osoba koje traže odštete zbog granatiranja Sarajeva tokom rata, a kao osnov, uzeli su presudu Stanislavu Galicu, komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa "Vojske RS-a".
Tada je Radulj potvrdio da su angažirali sve raspoložive resurse i da u roku od 30 dana treba da odgovore na tužbene zahtjeve.
Avaz
